Hrvatski ured za osiguranje je napravio kratak sažetak za medije, na koji su kao sudionike doveli članove uprave vodećih osiguravajućih kuća u Hrvatskoj, sa pregledom šteta od potresa u Zagrebu 22.03.2020

Rasprava je podijeljena na prirodne katastrofe u zadnjih 10 godina u Hrvatskoj, reakciju osiguratelja kroz statistički pregled i rizike od ekonomskih gubitaka u kombinaciji s osiguranjem.

Osim potresa, Hrvatsku je prethodnih godina zadesilo:

• 2014 poplava u Istočnoj Slavoniji sa štetom na imovini preko 170 milijuna Eur
• 2017 požari u Dalmaciji sa štetom na imovini preko 25 milijuna Eur

2020. su došli potresi sa štetom 17 milijardi Eur, od kojih na Zagreb 03./2020. ide 11,47 milijardi Eur ; na Sisak, Petrinju i Zagreb 12./2020. ide 5,53 milijardi Eur.

4678 je broj trajno neuporabljivih objekata, 7393 privremeno neuporabljivih.

Država je reagirala donošenjem zakonskog okvira o financiranju oštećenih građana. Postoji i nacrt Zakona o upravljanju i održavanju stambenih zgrada – gdje bi se mogla pojaviti stavka da su suvlasnici dužni osigurati zajedničke dijelove objekata od rizika ovisno o opasnosti pojedinih područja (među kojima je i seizmički rizik).

Reakcija osiguratelja sa isplatom šteta nakon potresa u Zagrebu

nakon 3 dana je isplaćeno 157 šteta / 1.5 milijuna kuna

nakon 30 dana je isplaćeno 2000 šteta / 45 milijuna kuna

nakon 60 dana je isplaćeno 3660 šteta / 100 milijuna kuna

Od potresa u Zagrebu do kraja veljače 2022 isplaćeno 15.404 štete u ukupnom iznosu 573,2 milijuna kuna.

Zaračunata bruto premija osiguranja od potresa je nakon tih događaja značajno porasla, porastao je interes za tu vrstu osiguranja, udvostručen je broj sklopljenih ugovora.

Ostaje činjenica da je potresom u Hrvatskoj bilo pokriveno samo 0,5 % štete, što nas stavlja u jako lošu poziciju usporedbe ekonomskih gubitaka i osiguranja. Što je veća pokrivenost osiguranja, ekonomija države je otpornija nakon ovakvih katastrofalnih događaja. Globalno je taj postotak “rupe” / “protection gap” oko 80 %, dok je u našem slučaju bio 99,5 %.

Izloženost Hrvatske rizicima prirodnih katastrofa kao postotak u BDPu je jako visok, 4. u EU, a sustavi financiranja posljedica katastrofa u EU su ograničeni. Zaključak je pojačati osiguranje imovine. Prosječna godišnja premija po stanovniku je kod imovine 59 Eur u Hrvatskoj, 178 Eur u EU, slično je i kod drugih vrsta osiguranja, jedino kod vozila smo blizu prosjeka EU.

30% područja i 60% stanovništva Hrvatske je izloženo jačim potresima u budućnosti. Od 1.4 milijuna kućanstava (2.01 milijuna stanova za stalno stanovanje) procjena je da je 10% pokriveno osiguranjem od potresa. Država ne može podnijeti trošak svih posljedica prirodnih katastrofa.

Za konzultacije oko izrade ponude pošaljite upit.