Isplati li se štednja preko dobrovoljnog mirovinskog fonda?

Što je DMF?

Kroz razgovor s klijentima primijetio sam da mnogi miješaju obavezne mirovinske fondove sa dobrovoljnim. Prije mirovinske reforme 2001. i 2002. postojao je samo jedan mirovinski fond pod državnom kontrolom. Sve lošija demografska struktura i sve starije stanovništvo dovelo je do potrebe preoblikovanja u kombinaciju privatnog i državnog financiranja mirovina. I i II stup su ostali obavezni i u njih svi zaposleni uplaćuju iz svoje bruto plaće. Dobrovoljni mirovinski fondovi su nastali kao dodatna potreba tržišta jer se pokazalo da trenutna izdvajanja u obavezni dio mirovinskog sustava nisu garancija mirovine u približnoj visini plaća za vrijeme radnog odnosa. III stup ili dobrovoljni mirovinski fond (DMF) je zapravo privatni račun fizičke osobe i nema veze sa državom. Nitko vam taj novac ne može ukrasti, oteti (često čujem takve „argumente“ protiv ove štednje). Ulagači su zapravo vlasnici fonda. Sredstva na računu su nasljedna, što znači da u slučaju smrti osiguranika korisnici mogu biti njegovi zakonski nasljednici.

Moram li svaki mjesec uplaćivati isti iznos ?

Iznos i dinamika plaćanja nisu vezani ugovorom ili nekom obavezom tako da nema bojazni da ćete kasniti s plaćanjem ili nećete imati za uplatu ostanete li bez posla, ili na bolovanju, porodiljnom ili slično. Najbolje je u što ranijoj dobi početi s uplatama jer se štednja tako bolje kapitalizira. Prve godine uplatite npr. 1.200 kn i dobijete prinos od 4,8 %, iduće godine uplatite još 2.400 kn i prinos je 3,9 %, prinos se računa na svotu 3.600kn.

Jesu li svi fondovi isti ?

Mirovinska društva najčešće imaju dvije opcije dobrovoljnog fonda. Jedan je riskantniji, namijenjen mlađim osobama koje će duže uplaćivati i koji mogu preuzeti rizik ako se uz pozitivne prinose dogodi i pokoja godina s padom prinosa. Drugi je sa konzervativnijim ulaganjem za one koji će ranije u mirovinu i važnija im je sigurnost prinosa. Prospekt i struktura ulaganja fonda mora biti jasna i vidljiva svakom klijentu.

Neke veće tvrtke imaju svoje zatvorene fondove i tamo je radnicima ponuđena opcija uplata izravno iz plaće. Imao sam priliku razgovarati sa nekim klijentima koji su došli do isplate takvih računa i mogu reći da su bili više nego zadovoljni sa prinosima (čak i veći od klasičnog fonda).

Prinosi fonda

Prosjek za sve fondove u Hrvatskoj od osnutka s kreće oko 5%, što je odličan rezultat. Bilo je visokih prinosa oko 13%, ali i minusa. DMF daje daleko najviši prinos na uložena sredstva u usporedbi sa bilo kojim drugim načinom štednje.

primjer povijesti prinosa jednog fonda

Državna poticajna sredstva

U prosincu svake godine država vam uplati 15% na vaš uloženi dio, do uloga 5.000 kn godišnje po članu. To svakako treba iskoristiti. 

primjer plaćanja 300,00 kn mjesečno kroz 30 godina: