Osiguranje profesionalne odgovornosti odvjetnika i pokriće krajnje nepažnje

Osiguranje profesionalne odgovornosti odvjetnika spada u obavezna osiguranja.

Osigurani slučaj

Osigurani slučaj ove vrste osiguranja je svaki pojedinačno propušten oblik pravne zaštite ili pogreške pri obavljanju djelatnosti (pravni savjeti, sastavljanje tužbi, žalbi, molbi, podnesaka) kojim je trećim osobama (svojim klijentima) nanesena šteta. Obaveza osiguratelja traje koliko i obaveza odvjetnika na naknadu štete – načelo nastanka osiguranog slučaja u trenutku počinjenja štetne radnje – što je dosta duže od datuma napisanih na polici i to je jedna od specifičnosti kod ovog osiguranja.

Svote osiguranja

Policu mora imati ugovorenu svaki odvjetnik i odvjetničko društvo. Odvjetnik sa minimalnim pokrićem 800.000 kn po štetnom događaju, a odvjetničko društvo sa minimalnim pokrićem 9.000.000 kn po štetnom događaju. Agregatnog limita nema jer se minimalna svota odnosi na svaki slučaj, bez obzira na količinu. Minimalne svote osiguranja ovlaštena je povećati Hrvatska odvjetnička komora.

Franšiza (sudjelovanje u šteti)

Zakon o odvjetništvu u čl.44 st.2 je dozvolio da se uvjetima može odrediti da štete do određenog iznosa nadoknađuje odvjetnik. Možemo reći da je ugovaranje franžize na policama osiguranja dobar potez iz više razloga, ali ovdje se ipak radi o obaveznom osiguranju i osiguratelju nije dozvoljeno oštećenoj osobi uračunati franšizu prilikom isplate odštete. Morao bi isplatiti puni iznos i kasnije od svoga osiguranika tražiti povrat, što komplicira postupak.

Isključenja iz osiguranja

Osiguranje profesionalne odgovornosti odvjetnika odnosi se na čistu imovinsku štetu, što isključuje štete oštećenja, nestanka, uništenja tuđih stvari te smrti ili ozljeda osoba. Isključene su  štete koje su nastale kao posljedica ratnih i političkih rizika, štete nastale zbog nepridržavanja rokova od strane klijenta, štete nastale kao zbog prekoračenja punomoći i štete nastale 30 dana nakon otkaza punomoći. Isključene su i namjerno uzrokovane štete kao i one uzrokovane kranjom nepažnjom (grubi nemar). Krajnji nemar ili krajnja nepažnja prema uvjetima je propuštanje pažnje koju bi upotrijebio svaki prosječan čovjek (čak ne profesionalac) – što bi bilo kašnjenje s nekim rokovima ili nedolazak na ročište. Kod namjerno uzrokovanih šteta osiguratelj oštećeniku isplaćuje odštetu, ali ima pravo na regres od odvjetnika, odvjetničkog društva ili odvjetnika pripravnika – to je definirano kao gubitak prava iz osiguranja. 

Napomena – više nije kod svih osiguratelja jednako pokriće i postoji jedna kuća koja pokriva krajnji nemar (za jednaku premiju). Za više informacija pošaljite upit