Štete od posljedica poplave i bujice

Posljednjih su nekoliko dana nažalost ponovno aktualne teme osiguranja od poplave. Događaji koji su pogodili Zadar i okolicu posljedica su prirodnog fenomena gdje je ogromna količina padalina pala u jednom danu, a sustav odvodnje još nekoliko dana kasnije nije mogao preuzeti svu tekućinu.

Stradale su privatne kuće i stanovi, ugostiteljski objekti, poslovni prostori, vrtići i škole, trgovački centar (cijela garaža puna automobila). Grad i županija su organizirali prijavu šteta, a čeka se i proglašenje elementarne nepogode. Dio građana će dobiti zadovoljavajuću odštetu, a veći dio će opet psovati državu i pravdu jer neće svi biti dovoljno namireni. Je li moglo biti drugačije ?

Moglo je, i može i mora biti. Sjećate li se poplava u Gunji 2014. ? Procjene su da je ukupna šteta bila oko 2 milijarde kuna.  Nakon te katastrofe samo je 1.3 % iznosa ukupne štete bilo pokriveno od osiguravajućih kuća, sve ostalo je država financirala. Brojke su zastrašujuće.

Uzmimo u obzir primjer osiguranja stana od 75 m2, gdje bi za stvari kućanstva vrijednosti 170.000,00 kn i najveći paket pokrića platili godišnju premiju 400 kn. To bi značilo da osnovnu policu možemo napraviti za cca 200 kn. Vrijedi li onda riskirati i čekati milost  lokane i državne uprave ?

Kod privatne imovine razlikujemo osiguranje građavinskog dijela i stvari kućanstva. Cijene variraju ovisno o širini pokrića i gornjem limitu osigurane svote. Ali u većini osiguravajućih kuća je i u najosnovnijem paketu poplava, bujica i visoka voda ! Za noviji auto će svatko bez razmišljanja platiti obavezno i kasko osiguranje, dok se za osiguranje doma u kojem živimo većina ljudi malo teže odlučuje. Problem je što su upiti za osiguranje od poplave naglo narasli tek poslije velikih katastrofa. Iako je i to pomak. Svijest o potrebi osiguranja imovine mora rasti. U nekim zemljama zapadne Europe je čak i obaveza. Procjene su da je u Hrvatskoj samo 20 % imovine osigurano.

Poplava prema uvjetima – Stihijsko neočekivano plavnjenje terena od stalnih voda (rijeka, jezera, mora) zbog toga što se voda izlila iz korita ili provalila obrambeni nasip ili branu, izlijevanje vode zbog izvandredne plima i valova na moru i jezerima i od nadolaska vode iz umjetnih jezera. Poplavom se smatrai neočekivano plavljenje terena zbog naglog stvaranja velike količine vodene mase koja je nastala kao posljedica proloma oblaka.

Bujicom se smatra stihijsko i neočekivano poplavljivanje terena vodenom masom koja se stvara na nizbrdnim terenima zbog jakih atmosferskih oborina.

Visokim vodama smatraju se iznimne pojave neuobičajenog porasta vodostaja u neočekivano vrijeme i podzemne vode kao posljedica visoke vode.

Za individualne izračune, pitanja ili pojašnjenja slobodno pišite kroz kontakt obrazac.